RF Racunovodstvo Forenzika

Najslađi vikend je iza nas. 🧁🍫🎤👠 Hvala na pozivu da održim predavanje o tome mogu li računi biti fini kao kolači, te da sudjelujem u panel raspravi o kvaliteti proizvoda i prilagodbi na tržištu skupa sa renomiranim proizvođačima slastica.

Kad sam postala poduzetnica, nisam ni sanjala o tome da ću jednog dana ovoliko se zabavljati i uživati u javnim nastupima.

Ono što sam znala je da želim raditi sa ljudima koji sljede svoje snove, podižu druge, idu milju dalje da bi kroz svoje poslovanje poslužili zajednici u kojoj žive. Zato sam baš ponosna što sam dio SlatCroFest priče i njihovog poslovanja.

Još sam pod dojmom i jedva čekam sljedeće izdanje SlatCroFesta.🩷🎉

Ovo nije još jedan post o pokušaju mjenjanja navika ili poticaj na New Years resolutions. Ovo je popis najčešćih navika kojih se MORAMO rješiti kada fiskalizacija 2.0 počme.

What is the baddest F word you know? Fiskalizacija, for sure…

Koliko p**a u danu kažem riječ Fiskalizacija? Da dobijem euro svaki put kad izgovorim F word, mogla bi kupit bookstore u Škotskoj…
Ali još sam tu. I have no one to blame but myself, so…. Evo nekoliko praktičnih primjera. Pronađi se u nekom od njih…

Proteklih se nekoliko tjedana otvorilo niz pitanja o spremnosti
Porezne uprave oko implementacije obveznih eRačuna u B2B i B2C segmentu.

Fascinantno je primjerice koliko je zakomplicirana priča s obveznom F1 fiskalizacijom u pravnim osobama koje s gradanima posluju isklljučivo virmanskim uplatama, doista nepotrebna razina komplikacije koja direktno pogoduje državnom monopolu FINA-i.

Nije fiskalizacija 2.0 samo pitanje sigurnosti (koja je nepostojeća), nego opće sukladnosti i tehničke spremnosti
sustava. Veliki dijelovi sustava Porezne uprave uopće joś nisu pušteni u pogon, upće ne postoji (niti je predvidena) testna
okolina i u biti nitko ne zna što će se dogoditi 1. siječnja kada
odjednom svi moraju krenuti fiskalizirati svoje račune.

Zasada je ugovoreno manje od 100.000 pravnih subjekata obveznika, dok je puna i na današnji dan poznata brojka oko 250.000. Dakle postoji još 150.000 poduzetnika, obrtnika, udruga i drugih pravnih subjekata koje uopće nisu dotakle ili čak možda percipirale nove obveze koje nastupaju 1. siječnja. - dakle nisu niti odabrale ili ugovorile svojeg informacijskog posrednika.

O ovome posljednjem čini se nitko ne vodi previše brige, da li netko razumije što znači i koliko vremena oduzima kreiranje i sklapanje 150.000 ugovora (uza svu automatizaciju koju možete zamisliti)? U doba blagdana i godišnjih odmora?

Pripremite se već danas. We are running out of time…

🔎 Forenzika i fiskalizacija: ovrt kolege Marka Rakara možete u cjelosti pročitati na njegovom blogu. Ja u ovoj objavi samo prepričavam njegovo otkriće i koristim platformu za podizanje svijesti i opreza prilikom odabira informacijskog posrednika.

Link za blog: https://mrak.org/?utm_source=ig&utm_medium=social&utm_

Ili samo na google utipkajte Mračni blog…

Interliber- san svakog ljubitelja knjiga i svega povezanog sa knjigama.

Ove godine nisam bila samo posjetitelj, već mali dio Splitskog kantuna- udruženja koje okuplja male izdavače i autore sa područja Splita i na taj način im pomaže u promociji na sajmovima, te je narastao sa 4 izdavača na 24 u dvije godine. (Wow)
Moj zadatak je bio pričati o Fiskalizaciji 2.0 i ovim putem se zahvaljujem mojim Zagrebačkim klijentima jer su svi došli prije/tijekom/nakon i podržali me.

10-ogodišnjoj sebi koja je trčala u gradsku knjižnicu Supetar i koja bi s vrata pitala: “ teta Roberta jel imate neku novu knjigu za preporučit?” poručujem: I kad odrasteš biti ćeš okružena knjigama, autorima i izdavačima, i sudjelovat ćeš na najvećem sajmu u državi.

Posebna zahvala ide mojoj klijentici na pozivu da se pridružim Slobodno me zovi na sve sajmove, javljam se za bit volonter na štandu.

📸Fotograf Ana Surač

🧨 Dok neki muku muče kako platiti PDV, ima i onih koji imaju jaku puno pretplate i ne znaju što bi s njom.

😲 Prvo kako je moguće da netko tko je u sustavu PDV-a ima puno pretplate i ne zna što bi s njom? Pa neka samo čeka sljedeći mjesec kad će imati PDV-a za platiti…. A što ako se ta pretplata samo povećava?

Postoji način kako to legalno okrenuti u svoju korist.

👷‍♂️Prvo, pretplata se stvara najčešće u građevini i proizvodnji. Kupuje dosta materijala za građenje i po tim računima se odbija pretporez. Ukoliko je investitor također u sustavu PDV-a, ide prijenos porezne obaveze na kupca. I ako se to ponavlja često, može se skupiti dosta pretporeza.

✅ Postupak je sljedeći; sa firmom s kojom često posluješ možeš sklopiti Ugovor da im ustupaš svoju pretplatu PDV-a. Oni su trgovina i naravno da uvjek imaju PDV-a za platiti, a tebi će dobro doći da kroz cesiju s njima dobiješ materijala u visini te pretplate koju im ustupaš.

Neću ja ništa tražit od porezne!
Nemoj, radi jače, umjesto pametnije!

🤗 Ako postoji opcija, zašto je ne iskoristiti… U mojih 11 godina rada nisam vidjela da je netko dobio kaznu kada je tražio nešto legalno.

Potrebno je samo prilikom predaje PDV obrasca zakačiti da se pretplata ustupa, priložiti potpisanu cesiju između frme A, firme B i ministarstva Financija, te scan nekih plaćenih ulaznih računa.

👌🏻 Easy as that…

Tvoja firma raste, imaš jako puno upita, novih Ugovora, zapošljavaš nove radnike, kupuješ opremu, proizvodnja se utrostručila, a novaca nigdje… Are you for real?
Da, moguće je čak u teoriji, a pogotovo u praksi gdje se stvarni poslovni i privatni život poduzetnika odvija.

Ajmo vidjet to na konkretnom primjeru:

📍 Situacija:

Tvrtka „Zlatna Bačva” je mala pivovara koja je zabilježila porast narudžbi i odlučila povećati proizvodnju da bi ostvarila veću dobit.

📈 Povećanje proizvodnje:
✅ Povećavaju kapacitet iz 5.000 na 20.000 litara mjesečno.
✅ Zapošljavaju dodatne radnike i izlazni na nova tržišta.

💰 Očekivanja: Više piva = više prodaje = više prihoda = više dobiti.

ALI…

❌ Problem: Dobit ne raste, čak se smanjuje

📊 Što se događa?
1. Troškovi fiksne imovine rastu:
Novi strojevi, skladišta i logistika su jako skupi (leasing, amortizacija, kamate).
Kredit uzet za opremu počinje pritiskati cash flow.
2. Promjenjivi troškovi rastu više nego linearno:
Cijene sirovina (ječam, hmelj) rastu jer sad moraju kupovati više – ali gube rabate zbog promjene dobavljača. Veći broj zaposlenih zahtijeva obuku, nadzor, više administracije.
3. Logistika postaje skuplja i složenija:
Dostave na udaljene lokacije, gubici u distribuciji, više povrata i neprodane zalihe.
4. Administrativni i pravni troškovi:
Porezi, akreditacije, inspekcije, knjigovodstvo rastu s obujmom poslovanja.

🔻 Zaključak: nisu na točki maksimalne isplativosti
❗️ Iako proizvodnja raste, marginalni trošak (trošak dodatne litre piva) postaje veći od marginalnog prihoda.
‼️ Firma proizvodi više, ali svaka dodatna litra donosi sve manje dobiti, pa čak i gubitak. To znači da su prešli optimalnu točku proizvodnje, odnosno točku maksimalne dobiti.

🧠 Što je pjesnik htio reći:
📍Više nije uvijek bolje. ( to je tema za drugi dan)
📍Rast treba biti upravljan i efikasno skaliran. Analiza margina mora biti temelj odluka o širenju. I zato trebaš poslovnog savjetnika i/ili računovođu da te pripremi na slične situacije i da laše i mirnije prođeš kroz sve etape poslovanja.